Bojana Dražić, prof. soc. pedagog
Usluga radne učinkovitosti je usluga broj 10. Standarda usluga profesionalne rehabilitacije. Ta usluga je kompleksna, sveobuhvatna te se temelji prvenstveno na samoj osobi koju procjenjujemo, a jednako tako i na radnom mjestu na kojem osoba radi. Iako je, osim same osobe s invaliditetom, važna i analiza radnog mjesta, važnu ulogu u određivanju subvencije plaće ima i okruženje u kojem osoba radi, uvjeti te cjelokupno funkcioniranje osobe, koje se dotiče više faktora od zadanih radnih procesa. Zbog gore navedenog, veliku ulogu u procjeni imaju i naručitelji usluge, odnosno poslodavci te iz tog razloga je ovim radom predstavljena cjelokupni proces procjene te prijedlozi kako bi se poboljšala suradnja sa svim zainteresiranim stranama..
UVOD
Usluga procjene radne učinkovitosti obuhvaća skup aktivnosti kojima se procjenjuje sveukupno funkcioniranje osobe s invaliditetom na određenom radnom mjestu. Kako je već i navedeno, glavna namjena je kako bi se procijenila zapošljivost osobe s invaliditetom te ostvarivanju subvencije plaće za osobe s invaliditetom kojima je utvrđena smanjena radna učinkovitost kao posljedica invaliditeta u skladu s važećim pravnim propisima o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Kroz provođenje ove usluge, povećava se senzibilitet poslodavaca za osobe s invaliditetom, kao i rušenje barijera koje eventualno postoje prema zapošljavanju te skupine ljudi.
TIJEK USLUGE
Postupak procjene radne učinkovitosti nezaposlene osobe s invaliditetom provodi se kao završna faza profesionalne rehabilitacije – po završetku osposobljavanja na konkretnom radnom mjestu ili zapošljavanju na istom radnom mjestu.
Glavni faktori koji moraju biti zadovoljeni prije same provedbe su da je osoba koja se procjenjuje zaposlena osoba, upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom najmanje 3 mjeseca te da je sama osoba, kao i njen poslodavac upoznata sa sadržajem, postupkom i svrhom ocjenjivanja. Također, moguće je procijeniti osobu s invaliditetom koja je prijavljena na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena i uključena u uslugu profesionalne rehabilitacije u trajanju od minimalno 3 mjeseci, a od toga je najmanje 1 mjesec na stručnoj praksi.
Usluga je jedna od kompleksnijih koju je moguće naručiti u Centru. Naime, obuhvaća elemente nekoliko različitih usluga, koje se nalaze u Standardima usluga profesionalne rehabilitacije. Sastoji se od osnovne procjene osobe u Centru za profesionalnu rehabilitaciju, što predstavlja svojevrsni temelj. U Centru se utvrđuje medicinski status, uzima socijalna i radna (profesionalna) anamneza te se provodi psihološka procjena (psihodijagnostika). Prema potrebi, u ovom dijelu obrade je moguće dodatno procijeniti radno funkcioniranje ili školska znanja, kao i znanja rada na računalu. Ovaj dio obuhvaća prikupljanje i analizu podataka/informacija o dosadašnjem tijeku korisnikove karijere i njegovom zaposlenju, socijalnom i psihološkom funkcioniranju te medicinskom statusu. Također, sadržava sve dosadašnje procjene o invaliditetu, izvješća o uključenosti u različite rehabilitacijske programe, procjene izgleda za zapošljavanje, izvješća neposredno nadređenih o radniku-osobi s invaliditetom itd. Osim ovih informacija koje se prikupljaju na obradi u Centru, članovi stručnog tima trebaju prikupiti što više je moguće informacija i dokumentacije sa opisom posla i zadataka, zahtjeva radnog mjesta i očekivanih radnih rezultata. To je najčešće sistematizacija radnih mjesta, procjena rizika, sustav vrednovanja, ugovori o radu i slično. Takvim načinom rada stječe se bolji uvid u cjelokupno radno funkcioniranje svih sudionika, kao i objektivnih čimbenika koji utječu na rad te olakšavaju procjenu članovima stručnog tima. U ovom dijelu se ispunjava i upitnik samoprocjene osobe koja je na obradi. Podrazumijeva niz pitanja, koja nam daju informacije o stupnju zadovoljstva poslom, vlastitom viđenju svog radnog funkcioniranja, poteškoćama na poslu i radnim uvjetima, te njegovim prijedlozima za uklanjanje prepreka i poteškoća na poslu.
Drugi dio provođenja ove usluge je većinom rad na terenu, odnosno odlazak članova stručnog tima na samo radno mjesto, kod poslodavca. Uključuje obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada, tjelesnih aktivnosti i položaja pri radu, procjene senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebnih znanja i vještina koje radno mjesto zahtjeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju. Ovdje je ključno da se članovima stručnog tima omogući pristup radnom mjestu, izvid radnog mjesta neko određeno vrijeme, kao i kontakt članova stručnog tima sa nekim drugim službama koje se mogu ticati radnog mjesta i uvjeta rada (na primjer zaštita na radu).
Dolaskom na radno mjesto, stručni tim, osim što opservira samo radno mjesto osobe koja je na procjeni, često sagledava puno širu sliku u organizaciji. Ponekad je potrebno poslodavcima pojasniti i neke druge mogućnosti, kao što je mogućnost razumne prilagodbe ili neke druge usluge koje nudi Centar, a koje služe kako bi se poboljšalo i olakšalo radno funkcioniranje te povećala radna učinkovitost. Naime, primijećeno je da u ovom dijelu poslodavci imaju puno pitanja, koja se odnose i na osobu, ali i na prava i obaveze koje imaju sve zainteresirane strane, tako da je i tu prilika da se daju prave i konkretne informacije o zapošljavanju i zadržavanju osoba s invaliditetom na radnim mjestima. U ovom dijelu procjene ispunjavaju se različiti upitnici (koji su dio Standarda usluga profesionalne rehabilitacije), a koji se ponajviše odnose na poslodavce. Upitnici sadrže niz pitanja o radnom funkcioniranju koje poslodavac ispunjava zajedno sa članom stručnog tima. Naime, primijećeno je da se puno više korisnih informacija o postignuću očekivanih rezultata rada djelatnika na određenom radnom mjestu dobije kada se upitnik ispunjava zajedno sa nadređenim.
Izravno opažanje osobe koja se procjenjuje podrazumijeva procjenu djelatnika na radnom mjestu, procjenu prikladnosti radnog mjesta i/ili usklađenosti zahtjeva i uvjeta rada s profilom mogućnosti i ograničenja, obrazovanjem i osposobljenošću, adekvatnost radnih uvjeta, moguću prilagodbu radnog mjesta i radnih postupaka.
PROCJENA
Procjena radne učinkovitosti temelji se na usporedbi ostvarenja radnih rezultata osobe s invaliditetom i zaposlenih na uobičajenim radnim mjestima ili drugim usporedivim radnim mjestima na kojima je osoba s invaliditetom zaposlena ili se na njemu osposobljava za rad. Važno je usporediti radne rezultate i radno funkcioniranje osobe sa podacima dobivenim iz analize radnog mjesta. Naime, potrebno je prilikom određivanja postotka uzeti u obzir u kojoj je mjeri osoba u mogućnosti udovoljiti svim zahtjevima radnog mjesta na kojem radi, kao i raditi u određenim uvjetima. U obzir se uzimaju i okolni uvjeti, odnosno kako osoba dolazi na posao, kako se kreće i slično. Također, uzima se u obzir i je li poslodavac učinio ikakvu prilagodbu radnog mjesta, koje je vrsta te prilagodbe te ima li mogućnosti učiniti još nešto kako bi osobi olakšao i dodatno prilagodilo radno mjesto.
Procjenu radne učinkovitosti moguće je u Centru naručiti samo kao pravna osoba, tako da je potrebno dogovoriti vrijeme provođenja usluge i sa osobom koja se procjenjuje i sa naručiteljem usluge (u ovom slučaju je to poslodavac). Svi navedeni sudionici moraju biti upoznati sa svrhom procjene, načinom praćenja i trajanjem cjelokupnog postupka. Ovdje je bitno na neki način pomoći i poslodavcu, kako bi i sam bolje razumio svrhu i način provođenja usluge. Također, pomoć je u nekim slučajevima potrebna i u komunikaciji između osobe na procjeni i poslodavca, jer često (zbog raznih razloga u odnosu između poslodavca i radnika) dolazi do nerazumijevanja, straha i nepovjerenja osobe na procjeni, što otežava određivanje objektivnog i stručnog postotka. Naime, osobe na procjenu često dolaze sa nepovjerenjem, nisu sigurne što ih čeka i zašto moraju biti na procjeni. Često se boje da će izgubiti posao, ako pokažu slabosti i nemogućnost rada u punom opsegu te smatraju da će biti obilježene kao nesposobne osobe te se često boje. Zbog svih tih navedenih razloga, važna je komunikacija svih zainteresiranih strana. Ovdje je također, jako bitno da voditelj slučaja, kao i svi članovi stručnog tima, budu sigurni u to da su sve strane shvatile bit i svrhu usluge te da su sve nejasnoće i eventualni strahovi otklonjeni. U svakom trenutku provedbe usluge, a još važnije i prije same provedbe, tim treba biti na raspolaganju za pitanja i nejasnoće. U dosadašnjem radu, takav se nastup stručnog tima pokazao kao dobitna kombinacija te smo primijetili kako takav pristup izrazito odgovara, kako osobama na procjeni, tako i poslodavcima.
U postupku utvrđivanja razloga smanjene radne učinkovitosti osoba s invaliditetom potrebno je isključiti čimbenike koji nisu rezultat njihova invaliditeta, a mogu utjecati na manju radnu učinkovitost. Navedeni čimbenici mogu biti neprimjereno obrazovanje, nedovoljna osposobljenost za rad ili nepoštovanje pravila o sigurnom i zdravom radu od strane poslodavaca i/ili osoba s invaliditetom, te rad na neadekvatnom radnom mjestu u odnosu na invaliditet pojedinca. Sve gore navedeno ne bi trebalo biti uzeto u obzir kao faktori koji bi utjecali na odluku o određivanju subvencije plaće.
Ove procjene nikako ne smijemo izjednačiti samo s podatcima o postizanju očekivane produktivnosti na poslu, niti smiju biti donesene samo na temelju jednokratnog opažanja ili procjenjivanja. Procjenu je potrebno izraditi na temelju sveobuhvatnih informacija tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U ovom se dijelu stručni tim u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava (osim samoj osobi) poslodavcu i tijeku radnog procesa. Naime, neka radna mjesta imaju posebne zahtjeve i uvjete te ne dopuštaju predugo zadržavanje na opservaciji ili su potrebne neke opsežnije predradnje kako bi se uopće pristupilo radnom mjestu. Od iznimne je važnosti zajednički rad stručnog tima, kao i zajedničko donošenje procjene, jer se radi o delikatnoj procjeni, sveobuhvatnoj, na različitim poljima života, koja podrazumijeva intenzivni kontakt i sa osobom koja se procjenjuje i sa poslodavcem te je potrebno donijeti što objektivniju procjenu.
Po završetku provođenja usluge izrađuje se Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti, koji se dostavlja Zavodu za vještačenje. Naime, u njemu su sadržani svi podaci o osobi koja se procjenjuje (podaci o zdravstvenom stanju, profesionalnoj anamnezi, rezultatima psihološkog testiranja i slično). Također, sadrži i iscrpne podatke o cjelokupnom radnom funkcioniranju, viđenje poslodavca i samoprocjenu. Za naručitelja usluge se izrađuje Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti, s kojim naručitelj može pri Zavodu ostvariti subvenciju. Spomenutim Izvještajem obuhvaćaju se samo oni podaci koji su relevantni za ostvarivanje navedenog. Na taj način su se dodatno zaštitili osobni podaci osobe koja se naručuje te se smanjila mogućnost neovlaštenog manipuliranja tim podacima.
Procjena radnog funkcioniranja obuhvaća vrednovanje kvantitativnih kriterija rada ili produktivnosti, sadrži podatke o ostvarenju očekivanih učinaka, podatke o cjelokupnom funkcioniranju djelatnika u trenutačnom radnom okruženju, stupnju i području oštećenja, opsegu potrebne pomoći u radu, odstupanjima na području osobne prilagodbe, interpersonalnom funkcioniranju, oscilacijama radne učinkovitosti i radne izdržljivosti u duljem vremenskom razdoblju, odsutnosti s posla zbog zdravstvenih poteškoća itd.
Predstavlja sveobuhvatnu kvalitativnu i kvantitativnu ocjenu postignuća i stupnja ograničenja na području radne prilagodbe, postizanja očekivanog radnog učinka, opsega potrebne pomoći i radne stabilnosti djelatnika na određenom radnom mjestu u konkretnom radnom okruženju.
Budući da ne postoji univerzalni instrument za mjerenje radnih učinaka koji bi se mogao smisleno primijeniti na sva područja rada i ocjenjivana radna mjesta, završna se ocjena ponajprije mora temeljiti na analizi i usporedbi profila specifičnih zahtjeva radnog mjesta s profilom radnog funkcioniranja, sposobnosti i poteškoća djelatnika koje su bitne za konkretno radno mjesto.
SMJERNICE
Ukupna procjena radne učinkovitosti donosi se na temelju procjene svih tih kriterija i podataka o ostvarenju očekivanih radnih učinaka djelatnika u procjenjivanom razdoblju uzimajući u obzir opseg i stupanj poteškoća, te značenje koje imaju za uspješno obavljanje konkretnog posla.
Zbog svega navedenog, od iznimne važnosti nam je dobra i stalna komunikacija sa poslodavcima. Naime, kako bi procjena bila što opsežnija i objektivnija, potrebne su nam mnoge informacije od poslodavca, mogućnost kretanja u poduzeću iz kojeg osoba dolazi, kao i kontakt sa nadređenima ili kolegama. Također, potrebno je i vrijeme, kako bi se odredio postotak te procijenilo stvarno radno funkcioniranje, ne samo u određenom trenutku, dobra i iskrena komunikacija između poslodavca i njegovog zaposlenika prije same procjene, kako bi se osiguralo da nema nesporazuma, nepovjerenja te da određivanje postotka subvencije prođe lakše i nesmetano.
Kroz ovakav način procjene imamo priliku upoznati poslodavce i sa načinima prilagodbe radnih mjesta, a koji ne uključuju velike izdatke. Također, smatramo da i upoznavanje poslodavaca i kolega sa specifičnim ograničenjima i mogućnostima zaposlenika (osoba s invaliditetom) u konačnici dovodi do boljeg i zadovoljnijeg radnika, a onda i poslodavca.
Usluga se ne plaća te subvencija plaće nije vremenski ograničena. Očekuje se da dobivena sredstva poslodavci ulože u poboljšanje uvjeta rada, poticanje na zapošljavanje osoba s invaliditetom, eventualne edukacije…
ZAKLJUČAK
Dosadašnjim načinom suradnje i sa osobama s invaliditetom i sa poslodavcima smatramo da su stvoreni dobri temelji za provedbu, ne samo ove usluge, već i drugih usluga koje nude Centri za profesionalnu rehabilitaciju, a koje su usmjerene na olakšani pristup tržištu rada osobama s invaliditetom. Brojke koje su do sada ostvarene pokazuju da je interes za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i za zadržavanje osoba u radnom odnosu dulje vrijeme svakim danom sve veći i veći. Također, potrebno je istaknuti da se kroz rad na samo jednoj usluzi otvaraju mogućnosti za produbljivanjem suradnje na različitim poljima profesionalne rehabilitacije, a čime se povećava senzibilitet cijele društvene zajednice za navedenu skupinu ljudi.
Kroz usluge koje nude centri za profesionalnu rehabilitaciju cjelokupni sustav se trudi približiti i objasniti prava i obaveze i osobama koje procjenjujemo i poslodavcima, što je svojevrsno rušenje barijera prema zapošljavanju osoba s invaliditetom te također umanjivanje straha koji se javlja kod poslodavaca koji zapošljavaju takve osobe.
Otvorena i iskrena komunikacija osnova je svake dobre suradnje, a suradnja i senzibilizacija poslodavaca jedna je od najvažnijih stavki uspješnosti rehabilitacijskog procesa. U konačnici, iako je usluga kompleksna i podrazumijeva puno vremena i truda, svi imamo isti cilj, a to je osigurati osobi s invaliditetom prilagođeno radno mjesto, na kojem će moći dati svoj maksimum te osigurati i što duži ostanak u svijetu rada, uklanjajući moguće barijere.
Bojana Dražić, prof. soc. pedagog
Viši stručni suradnik specijalist za profesionalnu rehabilitaciju
Središnji ured – Sektor za profesionalnu rehabilitaciju – Služba za razvoj, evaluaciju i edukaciju
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Projekt RESET financira Zagrebačka županija u okviru Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja u 2022. godini
fotografija preuzeta sa https://www.limbs4life.org.au/