Profesionalna rehabilitacija

SAŽETAK

Profesionalna rehabilitacija je proces koji osobama s invaliditetom omogućava aktivno sudjelovanje u društvenom životu i realiziranje svojih temeljnih ljudskih prava, prije svega dostojanstva i jednakosti. Profesionalna rehabilitacija se prema Račkom (1997.) sastoji od tri nedjeljive cjeline: profesionalnog usmjeravanja (uključujući profesionalno savjetovanje, informiranje, procjenu kompetencija), osposobljavanja za produktivan rad (osposobljavanje na radnom mjestu, stručno usavršavanje, prekvalifikacija) i zapošljavanja osobe s invaliditetom. Djelujući u području unaprjeđenja zapošljivosti i poticanja socijalne uključenosti, posebice dugotrajno nezaposlenih i socijalno osjetljivih skupina, Hrvatski zavod za zapošljavanje u svome radu promiče i implementira sve relevantne europske politike, smjernice i inicijative. Istovremeno, Zavod sudjeluje u stvaranju, razvoju i provedbi nacionalnih politika u području poticanja zapošljavanja, suzbijanja diskriminacije, razvoja ljudskih potencijala, socijalnog uključivanja, izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, zaštite i promicanja ljudskih prava i sl.

Zajednički cilj svih usluga Zavoda usmjerenih na učenike s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom je unaprjeđenje njihove integracije, olakšavanje izbora karijere i uključivanja na tržište rada te povećanje njihove zapošljivosti.

Ključne riječi: profesionalna rehabilitacija, profesionalno usmjeravanje, mjere aktivne politike, osobe s invaliditetom, zapošljavanje

Uvod

Tržište rada postaje sve zahtjevnije. Dok je s jedne strane utemeljeno na obrazovanju, znanjima i inovacijama, s druge strane suočeno je s jednim od najozbiljnijih problema suvremenog društva – visokom nezaposlenošću. Ubrzane promjene u gospodarstvu i tehnologijama iziskuju od pojedinaca da višekratno tijekom života promijene radno mjesto (promjena koncepta „posao za cijeli život“ u koncept „cjeloživotne zapošljivosti“). Koncept samog zanimanja pojedinca se mijenja te se naglasak stavlja na skup kompetencija koje taj pojedinac posjeduje. Usprkos značajnom broju nezaposlenih osoba, na tržištu je prisutan nedostatak radne snage s traženim kompetencijama i kvalifikacijama, što posljedično dovodi do neusklađenosti ponude i potražnje, neusklađenih obrazovnih programa i zastarjelih zanimanja na tržištu rada.

Novi zahtjevi na tržištu rada su: usmjerenost na cjeloživotni razvoj kompetencija, potreba za mobilnošću radne snage te porast potražnje transverzalnih ključnih kompetencija.

Navedene teškoće kao i nemogućnost brze prilagodbe još su više izražene kod osoba koje se pri samom ulasku na tržište rada nalaze u nepovoljnijem položaju, a osobe s invaliditetom su svakako jedne od njih. Predrasude poslodavaca i šire javnosti o njihovim radnim sposobnostima pridonose njihovom plasmanu na otvoreno tržište rada. U skladu s mjerama i aktivnostima iz Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027., Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s ostalim dionicima provodi mjere i aktivnosti u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Posebna pozornost pridaje se postupcima profesionalne rehabilitacije, koji uključuju niz aktivnosti namijenjenih nezaposlenim osobama s invaliditetom kojima se osigurava stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ili zadržavanje zaposlenja. 

Kako bi unaprijedio položaj osoba s invaliditetom i učinkovitije ih integrirao na tržište rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz aktivnosti i mjera primjenjujući individualizirani pristup i multidisciplinarnost.  U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje djeluje Odjel za osobe s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i ranjive skupine, a u svakoj službi/uredu rade specijalizirani savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Unutar istih imenovano je i Povjerenstvo za prava nezaposlenih osoba s invaliditetom (dalje: Povjerenstvo) čiji je rad definiran Poslovnikom o radu Povjerenstva za prava nezaposlenih osoba s invaliditetom.Usmjereni smo na mogućnosti i radni potencijal osoba s invaliditetom i nastojimo olakšati njihovo uključivanje u svijet rada. Uključivanjem u obrazovanje, profesionalnu rehabilitaciju ili zapošljavanje, osobe s invaliditetom dobivaju priliku unaprijediti svoja znanja i vještine, zaposliti se i postati punopravni članovi društva koji tom društvu doprinose. .

Profesionalno usmjeravanje

U svakoj životnoj dobi i različitim životnim razdobljima ističe se važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, kao pomoć pojedincima u upravljanju njihovim karijerama. Profesionalno usmjeravanje ukazuje ljudima na mogućnost učenja koje dovodi do razvoja novih vještina potrebnih na tržištu rada ili može dovesti do povećanja samozaposlenosti i poduzetništva. Prema Rezolucijama o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju  (Vijeće Europe, 2004., 2008.) cjeloživotno profesionalno usmjeravanje definira se kao skup različitih aktivnosti koje pojedincu omogućuju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različitim razdobljima života, kako bi donosio odluke o obrazovanju, osposobljavanju, zapošljavanju i upravljao vlastitom profesionalnom karijerom. Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja pružaju stručnu pomoć pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju, uzimajući u obzir psihofizičke osobine, znanja i vještine pojedinca, baš kao i karakteristike radnog mjesta i mogućnosti zapošljavanja. Konačni cilj je uspješan i zadovoljan pojedinac te društvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima.

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje smatra se ključnom dimenzijom cjeloživotnog učenja, promovirajući i društvene i gospodarske ciljeve te pridonosi ciljevima Strategije Europa 2020., osobito kada je riječ o podizanju učinkovitosti obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada kroz doprinos sprečavanjem preranog napuštanja obrazovanja, smanjenjem broja osoba uključenih u obrazovanje koje nije u skladu s potrebama tržišta rada i povećanju produktivnosti, kao i povećanju socijalne jednakosti i uključivanja u društvo. 

Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja usmjerene su na korisnika, a pružaju se kroz sljedeća načela:

• Razvoj vještina upravljanja karijerom (engl. Career managment skills)
• Povećanje dostupnosti usluge (kroz transparentnost, kontinuitet, dostupnost, pristupačnost i odgovornost)
• Osiguranje mehanizma koordinacije između dionika
• Osiguranje kvalitete (kroz primjerenost metoda, pravo na prigovor/objašnjenje, kompetentno osoblje).

U dosadašnjim izvješćima Europska zaklada za izobrazbu (ETF) i Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP) identificirali su Hrvatski zavod za zapošljavanje kao glavnog dionika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i sustavno osiguranog pružanja usluga korisnicima (nezaposlenima, poslodavcima, zaposlenima, učenicima i studentima) u Republici Hrvatskoj (izvor: European Training Foundation (ETF) & European Centre for the Development of Vocational Training (CEDEFOP, 2005, 2009, 2011., 2016.). U navedenim otežanim gospodarskim uvjetima s problemom velike nezaposlenosti u općoj populaciji, osobe s invaliditetom prepoznate su kao posebno vulnerabilna skupina na tržištu rada. Njihovo obrazovanje i osposobljavanje za rad nije u skladu s potrebama tržišta, jer se uglavnom obrazuju (osposobljavaju) za zanimanja koja više nisu potrebna, nedostaju im tražene kompetencije, prvenstveno digitalne, što je u današnjim uvjetima gotovo nepremostiva prepreka pri zapošljavanju. U evidenciji Zavoda za zapošljavanje većina osoba s invaliditetom je neadekvatne obrazovne strukture, bez ili s malo radnog iskustva i dugotrajno nezaposlena, što dodatno smanjuje njihovu zapošljivost i motivaciju. Iz perspektive koncepta socijalne isključenosti, upravo nezaposlenost kroz dulji vremenski period (što se osobama s invaliditetom najčešće događa) vodi u siromaštvo i socijalnu izolaciju.

Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja koje se u Zavodu provode  s učenicima, posebno onima za koje je identificirano da bi nakon završetka školovanja mogli imati otežan pristup tržištu rada (učenici s teškoćama u razvoju, zdravstvenim teškoćama i dr.) predstavljaju tzv. rane intervencije i imaju preventivnu svrhu, kao pomoć pri donošenju odluka o izboru obrazovnih programa i zapošljavanja, kao i smanjenja rizika od napuštanja daljnjeg obrazovanja i moguće socijalne isključenosti.Profesionalno usmjeravanje učenika uključuje profesionalno informiranje i profesionalno savjetovanje, odnosno skup stručnih postupaka kojima se učenicima pruža pomoć pri odabiru budućeg zanimanja ili obrazovanja, a provodi se u suradnji sa školom i roditeljima/skrbnicima. Poseban naglasak u tom procesu stavlja se na utvrđivanje sposobnosti, vještina, profesionalnih interesa i motivacije učenika, kao i na mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja u pojedinoj regiji.Svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi identifikaciju prioritetnih skupina učenika koji se uključuju u različite oblike profesionalnog usmjeravanja ovisno o specifičnim potrebama učenika. Timovi za profesionalno usmjeravanje izdaju i pisana mišljenja o najprimjerenijem odabiru obrazovnog programa/zanimanja za učenike s teškoćama, temeljem Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, kojeg izdaje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 

Prema Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, Mišljenje stručnog tima za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koristi se kao jedan od elemenata vrednovanja prilikom upisa učenika s teškoćama u razvoju, odnosno učenika sa zdravstvenim teškoćama u srednju školu. 

Za upis u školsku godinu 2022./2023., područne službe/uredi HZZ-a izdali su ukupno 5.182 stručna mišljenja. Izdanim mišljenjima obuhvaćeno je 13% ukupne populacije učenika osmih razreda. Od navedenog broja, 3.992 mišljenja (77%) izdana su učenicima s teškoćama u razvoju, a 1.190 mišljenja (23%) učenicima sa zdravstvenim teškoćama.

 (izvor: Analiza izdanih Mišljenja stručnog tima za profesionalno usmjeravanje radi stjecanja pogodnosti pri upisu učenika s teškoćama u razvoju/težim zdravstvenim teškoćama u školsku godinu 2022/2023., HZZ).

Nadalje, Zavod jednom godišnje objavljuje brošure pod nazivom „Kamo nakon osnovne škole“, koje se objavljuju za pet hrvatskih regija, pri čemu svaka od njih sadrži opise zanimanja, informacije o uvjetima upisa, stipendijama, školama i programima obrazovanja, učeničkim domovima, najtraženijim zanimanjima te uslugama profesionalnog usmjeravanja Zavoda (dostupno na web stranici : Brošure Kamo nakon osnovne škole? – CISOK). Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) predstavljaju dodatni oblik pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, odnosno unaprijeđenja osobnih potencijala za cjeloživotni razvoj karijere. Trenutno djeluje 17 centara, u 16 gradova, a predviđena je njihova daljnja uspostava diljem Republike Hrvatske. Ključni aspekti ovih centara jesu dostupnost usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere i korisnicima koji nisu registrirani u evidenciji Zavoda za zapošljavanje te dislociranost iz zgrada Zavoda. Usluge Centara su fleksibilne, klijentima prilagođene i dostupne najširim skupinama korisnika. Osnovna ideja je pružanje diferenciranih usluga, odnosno pružanje odgovarajuće informacije od strane odgovarajuće osobe uz odgovarajuću razinu potpore i najniži mogući trošak. Konačni cilj je povećanje konkurentnosti radne snage na lokalnim tržištima rada.

Također, dostupan je i portal e-Usmjeravanje, koji nudi brojne informacije i savjete za razvoj karijere i donošenje poslovnih odluka. Portal je namijenjen svim ciljnim skupinama: učenicima, studentima, nezaposlenim osobama, kao i zaposlenim osobama koje žele promijeniti karijeru. Portal prati tzv. Kompas karijere, alat koji omogućuje pretraživanje prema spomenutim ciljnim skupinama. Na portalu se mogu pronaći informacije o više od 250 zanimanja. Ponuđeni su i sadržaji koji služe kao potpora u planiranju karijere, poput savjeta za pisanje životopisa ili razgovor za posao. Jedna od glavnih kvaliteta portala su upitnici samoprocjene koji pomažu korisnicima u procjeni vlastitih interesa i kompetencija u svrhu odabira karijere. Upitnici sadrže i procjenu izraženosti osobina koje su poželjne na tržištu rada, poput komunikacijskih vještina, timskog rada i sl. Nezaposlenim osobama s invaliditetom se osim usluga profesionalnog savjetovanja, informiranja i medicinsko-psihološke obrade, omogućuje sudjelovanje u različitim oblicima grupnog savjetovanja (radionicama) prilagođenim s obzirom na vrstu invalidnosti, čija je svrha poticanje aktivnog pristupa traženju posla, unaprjeđenje kompetencija za traženje posla te ostvarivanje socijalne i psihološke potpore. 

Profesionalna rehabilitacija 

Reforma sustava vještačenja i profesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj, rezultirala je novim postupcima i tijelima za provedbu, pa je Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom 2019. godine izradio tri interne procedure za: utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad, rehabilitacijsku procjenu i ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju koje su kontinuirano ažuriraju. Također, nadležnosti Povjerenstva za prava nezaposlenih osoba s invaliditetom su proširene, izrađen je novi Poslovnik o radu Povjerenstva i ažurirana su imenovanja članova Povjerenstva u svim područnim uredima i službama 

Zakonom o tržištu rada (NN 118/18, 32/20,18/22) i njegovim izmjenama i dopunama uvedene su promjene koje se odnose na vođenje nezaposlene osobe s invaliditetom u evidenciji Zavoda i njihova prava. 

Izmijene su donesene u  u svrhu usklađivanja Zakona o tržištu rada i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 39/18, 32/20), 

Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom naručitelj usluga profesionalne rehabilitacije koje provode centri za profesionalnu rehabilitaciju može, između ostalih naručitelja, biti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prema tome, u članku 64.u Zakona o tržištu rada dodan je stavak koji definira prava osoba s invaliditetom koje Zavod uputi na profesionalnu rehabilitaciju, odnosno za koje Zavod naruči uslugu centra za profesionalnu rehabilitaciju. Hrvatski zavod za zapošljavanje odlučuje u prvom stupnju o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom sukladno članku 5. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. U Zavodu je izrađena procedura za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom koja u jedinstvenom upravnom postupku povezuje prava temeljem dva zakona: pravo na profesionalnu rehabilitaciju po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i pravo na novčanu pomoć i naknadu putnih troškova za vrijeme profesionalne rehabilitacije po Zakonu o tržištu rada. U postupku rješavanja zahtjeva za ostvarivanjem prava na profesionalnu rehabilitaciju primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21). O pravu na profesionalnu rehabilitaciju u svim područnim uredima i službama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zajednički odlučuje Povjerenstvo za prava nezaposlenih osoba s invaliditetom, čiji je rad definiran Poslovnikom o radu povjerenstva za profesionalnu rehabilitaciju. U njemu sudjeluje savjetnik za prava za vrijeme nezaposlenosti (pravnik), savjetnik za zapošljavanje osoba s invaliditetom (određena struka propisana za obavljanje poslova savjetnika) te savjetnik za profesionalno savjetovanje i rehabilitaciju (psiholog).  Zahtjev za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju podnosi osoba s invaliditetom ili njezin zakonski zastupnik uz dokaz o invaliditetu sukladno članku 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 44/14, 97/14, 2/15, 75/18). Rješenje potpisuje predsjednik Povjerenstva. Protiv tog rješenja može se podnijeti žalba drugostupanjskom tijelu, tj. Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od 2018. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje naručuje usluge profesionalne rehabilitacije.  Zadnjom izmjenom i dopunom Zakona o tržištu rada, dana 17. veljače 2022. godine došlo je do promjene stvarne nadležnosti za priznavanje prava na „Naknadu do zaposlenja“ te o navedenom pravu umjesto centara za socijalnu skrb (sada Hrvatski zavod za socijalni rad) odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno propisima o zapošljavanju. Naknada do zaposlenja promijenila je naziv u „Novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom“. Postupak za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe s invaliditetom. U prvom stupnju o zahtjevu odlučuje područna služba/područni ured, a o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Središnji ured Zavoda. Za korisnike naknade do zaposlenja koji su to pravo ostvarivali po propisima o socijalnoj skrbi Zavod je po službenoj dužnosti preuzeo dokumentaciju i pokrenuo postupke radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na novčanu pomoć prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada. Prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona i tržištu rada novčana pomoć za nezaposlenu osobu s invaliditetom može se priznati nezaposlenoj osobi s invaliditetom koja se vodi u evidenciji Zavoda nakon završenog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života, koja ne ispunjava uvjete za priznavanje drugih prava propisanih Zakonom o tržištu rada. Nezaposlenom osobom s invaliditetom u ostvarivanju ovog prava smatra se dijete s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja. 

Mjere aktivne politike zapošljavanja

Provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se potaknuti zapošljavanje, omogućiti usavršavanje radnika i očuvanje radnih mjesta. Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda temelji se i na relevantnim europskim i hrvatskim strateškim dokumentima te preporukama Vijeća Europske unije. Važnost mjera aktivne politike zapošljavanja istaknuta je u Programu Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020. – 2024. u okviru cilja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost, Nacionalnom planu za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2024. godine te Provedbenom programu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za razdoblje 2021. do 2024. godine. Mjere aktivne politike zapošljavanja slijede načela Europskog stupa socijalnih prava u kategoriji Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, a posebice načela „Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje“ te „Aktivna potpora zapošljavanju“. Mjere su u skladu s Odlukom Vijeća Europske unije  o smjernicama za politike zapošljavanja država članica, a posebice Smjernicom broj 5 „Povećanje potražnje za radnom snagom“, broj 6 „Poboljšanje ponude radne snage i pristupa zapošljavanju vještinama i kompetencijama“ te  broj 7 „Poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga“. Također, mjere aktivne politike zapošljavanja u skladu su s Preporukom Vijeća Europske unije od 15. veljače 2016. godine o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada te Preporukom Vijeća Europske unije od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća Europske unije od 22. travnja 2013. godine o uspostavi Garancije za mlade. 

One obuhvaćaju: potpore za zapošljavanje, potpore za pripravništvo, potpore za pripravništvo u javnim službama, potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih, , javne radove, potpore za očuvanje radnih mjesta i stalne sezonce. 

Mjere se  provode na način da se uvažavaju individualne potrebe korisnika, posebice onih koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2022. godini uključeno je ukupno 1.708 osoba s invaliditetom. Od 1. siječnja 2022. godine u mjere su novouključene 943 osobe s invaliditetom. 

U odnosu na prošlu godinu, broj novouključenih osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike zapošljavanja povećao za 23,2% (u 2021. godini su novouključene 765 osobe s invaliditetom).

Mjere aktivne politike zapošljavanja i uvjeti za osobe s invaliditetom u pojedinim mjerama su nešto drugačiji u odnosu na ostale skupine nezaposlenih osoba. Na primjer, nije potrebna duljina prijave u evidenciji, a u mjeri Javni rad financira se 100% bruto plaće. Također,  poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom prijavljenu u evidenciju Zavoda za zapošljavanje može ostvariti Potporu za zapošljavanje u većem iznosu i kroz dulji period (potpora za osobe s invaliditetom traje 24 mjeseca, dok za ostale traje 12 mjeseci).  Poslodavac kumulativno uz ovu potporu možete koristiti i poticaje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (osim subvencije plaće), npr. sufinanciranje troškova prijevoza, troškova tehničke ili arhitektonske prilagodbe, potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom (https://www.zosi.hr/zavod/poticaji/). 

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Radom osobe s invaliditetom doprinose društvu u cjelini. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici državnog proračuna. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom definira na sljedeći način: osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ako poslodavac želi osobi s invaliditetom omogućiti da razvije svoj puni radni potencijal unutar svojih poslovnih procesa, morati uvažiti specifična ograničenja i poduzeti odgovarajuće prilagodbe radnog okruženja mogućnostima osobe. Moderne prakse upravljanja ljudskim resursima prepoznaju važnost raznolikosti na radnom mjestu te u skladu s tim poslodavci razvijaju alate i procese za njihovo zapošljavanje, kvalitetnu integraciju i održivost. To se odnosi i na razvoj same organizacije u smislu stvaranja širih planova, ali i na razvoj vlastite radne okoline koja bi adekvatno prihvatila zaposlenika s invaliditetom.      Tijekom 2022. godine iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 3.065 osoba s invaliditetom.  U odnosu na prošlu godinu, kada je zaposleno 2.740 osoba s invaliditetom, to je povećanje za 11,9%.  Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju svih zaposlenih osoba iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosi 2,3%, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu (za 0,5%).

Zaključak

Razvojni procesi, kao i prihvaćanje koncepta društveno odgovornog poslovanja i održivosti posljednjih godina u Republici Hrvatskoj, doveli su do snažnijeg prepoznavanja interesa i potreba osoba s invaliditetom, posebice na području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije. Različiti mehanizmi doveli su do stvaranja mreže nacionalnih zakona, strateških dokumenata i preuzetih međunarodnih obveza vezanih za aktivno poticanje zapošljavanja te promicanja načela dostupnosti i jednakih mogućnosti. Potrebno je nastaviti evaluirati postojeće mjere i potpore, te kontinuirano raditi na daljnjem unaprjeđenju usluga. Poseban naglasak mora biti na radu s poslodavcima, kako bi ih se senzibiliziralo i ukazalo na prednosti koje donosi zapošljavanje osobe s invaliditetom. Istovremeno je bitno intenzivno  raditi na osnaživanju samih osoba s invaliditetom kroz razvoj njihovih kompetencija, te uključivanju u obrazovne programe i programe osposobljavanja za zanimanja koja su potrebna na tržištu rada.

Iako je prioritet zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, vidljiv je nedostatak razvijenih usluga i modela za osobe s invaliditetom za koje je pri procjeni preporučeno zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, kao i nedostatak modela socijalnog uključivanja za osobe koje su procijenjene kao privremeno nezapošljive i kod kojih je radna učinkovitost minimalna. Prilikom pružanja usluga profesionalne rehabilitacije mora se voditi računa o njihovoj dostupnosti, bez obzira u kojem dijelu države osoba živi.

Hrvatski zavod za zapošljavanje će i dalje nastaviti raditi na jačanju vlastitih kapaciteta, edukaciji savjetnika koji rade u ovom području i razvoju partnerskih odnosa s ostalim dionicima, jer upravo okruženje koje je temeljeno na partnerskom odnosu svih uključenih u proces može rezultirati dugotrajnim i održivim zapošljavanjem osoba s invaliditetom. 

Popis literature:

• Europe Aid/127436/D/SER/HR, 2010.: Studija o položaju i potrebama osoba s invaliditetom na tržištu rada
• European Commission, 2010.: EUROPE 2020 A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, Bruxelles http://europa.eu/press_room/pdf/complet_en_barroso___007_-_europe_2020_-_en_version.pdf 
• European Training Foundation (ETF) & European Centre for the Development of Vocational Training (CEDEFOP): Izvješća iz 2005., 2009., 2011. i 2016. godine
• Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2019.: Izvješće o aktivnostima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u radu s osobama s invaliditetom u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2018., www.hzz.hr 
• Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, 2015.: Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u republici Hrvatskoj 2016. – 2020.
• Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027. godine (Narodne novine 143/2021/2017) 
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14, 97/14, 2/15, 75/18)
• Rački, J., 1997.: Teorija profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
• Uredba o metodologijama vještačenja (Narodne novine 96/2023)
• Vijeće Europske unije, 2004., 2008.: Rezolucija o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju
• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/2013, 152/2014, 39/2018, 32/2020)
• Zakon o tržištu rada (Narodne novine 118/2018, 32/2020, 18/2022)
• www.cisok.hr 
• https://e-usmjeravanje.hzz.hr/

Martina Sajko Olovec
Hrvatski zavod za zapošljavanje

Projekt RESET financira Zagrebačka županija u okviru Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja u 2022. godini